hunterpage.net

Za većinu djece i tinejdžera doživljavanje pandemije COVID-19 zasigurno je prilično teško iskustvo. Razlog je to što im je naređeno da ostanu kod kuće, održavaju socijalnu distancu od svojih vršnjaka i imaju ograničen pristup aktivnostima.

Kroz istraživanje je poznato da je pandemija COVID-19 udvostručila probleme mentalnog zdravlja kod djece.

Povećani broj slučajeva depresije kod djece tijekom pandemije COVID-19

Tijekom tog vremena, obiteljska jedinica je također u krizi, zbog financijske nestabilnosti, kao i sve većeg psihičkog stresa za njegovatelje.

Neovisno i zajednički, ovi događaji mogu katalizirati poteškoće s mentalnim zdravljem kod djece. Slijedi objašnjenje koje se temelji na istraživanju o porastu depresije kod djece tijekom pandemije.

Na početku pandemije djeca i adolescenti bili su skupina s najmanjim rizikom za zdravstvene probleme i komplikacije od COVID-19. A sada, više od godinu dana nakon pandemije, oni su se pojavili kao nevidljive žrtve ove globalne krize.

Pandemija je postala izvanredno stanje za mentalno zdravlje djece i adolescenata

Mnogi liječnici i zdravstveni radnici skreću pozornost na krizu mentalnog zdravlja djece i adolescenata.

Nedavno je nacionalna dječja dobrotvorna organizacija Children First Canada proglasila #codePINK, izraz koji se obično koristi u zdravstvenim ustanovama za označavanje hitne pedijatrijske situacije.

Mnoge dječje bolnice izvijestile su o 100-postotnom porastu broja primljenih zbog problema s mentalnim zdravljem, više od 200-postotnom povećanju broja primljenih zbog konzumiranja droga i pokušaja samoubojstva.

Dan izvještava da je 70 posto djece i tinejdžera navelo da je pandemija utjecala na njihovo mentalno zdravlje.

Rezultati istraživanja o sve većem broju slučajeva depresije u djece tijekom pandemije

Tim istraživača psihologije pokušava bolje razumjeti trenutno stanje mentalnog zdravlja djece na globalnoj razini, godinu dana nakon pandemije.

Sažetak ovog istraživanja, objavljenog u JAMA Pedijatrija, pokazujući da globalno jedna od četiri mlade osobe doživljava klinički povišene simptome depresije, dok jedna od pet doživljava klinički povišene simptome anksioznosti.

Ova brojka je više zabrinjavajuća u usporedbi s procjenama prije pandemije, koje su blizu jednom od 10 tinejdžera koji imaju klinički povišenu anksioznost i depresiju.

To sugerira da će se poteškoće s mentalnim zdravljem mladih ljudi vjerojatno udvostručiti tijekom COVID-19.

Stresovi mentalnog zdravlja djece i adolescenata mogu se nastaviti dugoročno

Kada se dublje promatraju slučajevi depresije koje su iskusili adolescenti, ustanovljeno je da su u skladu s podacima prije pandemije starije adolescentice izložene većem riziku od depresije i anksioznih poteškoća.

Također je utvrđeno da su poteškoće s mentalnim zdravljem češće kako se pandemija nastavlja.

To sugerira da se kako duljina pandemije nastavlja, zajedno s mjerama sigurnosti javnog zdravlja, kao što su zatvaranje škola i socijalno distanciranje, povećavaju i klinički značajni simptomi anksioznosti i depresije.

Ova stanja upućuju na to da se djeca i mladi diljem svijeta bore s poteškoćama u mentalnom zdravlju, a njihovi simptomi se pogoršavaju kako se pandemija nastavlja.

Što se može učiniti da se pomogne djeci i mladima?

Kako je objavljeno sa stranice Razgovor, istraživači i psiholozi pitaju se hoće li se poteškoće s mentalnim zdravljem u mladosti nastaviti godinama koje dolaze.

Hoće li pad njihovog mentalnog zdravlja biti jedan od najvećih utjecaja pandemije COVID-19? Djeca i mladi koji doživljavaju različite emocionalne i fizičke posljedice pandemije budućnost su društva.

Kako bismo pomogli u promicanju njihove dobrobiti i prosperiteta kao društva, sada je vrijeme da djelujemo kako bismo zaštitili sljedeću generaciju.

Poznato je da su uloženi napori da se identificiraju tri glavna cilja kako bi se pomoglo oporavku od pandemije s ciljem poboljšanja mentalnog zdravlja djece i adolescenata.

Važnost uloge obitelji u očuvanju mentalnog zdravlja djece

Desetljeća istraživanja dječjeg razvoja pokazala su da djeca napreduju u kontekstu jasnih i dosljednih rutina i struktura.

Mnoge strategije korištene za smanjenje širenja COVID-19 prisilile su djecu i mlade da ostanu u zatvorenom prostoru, remeteći rutinu.

Povećanje vremena sjedenja, na primjer, više vremena ispred ekrana, manje tjelesne aktivnosti i smanjenje strukturiranih aktivnosti kao što su sport, kampiranje i izvannastavne aktivnosti mogu narušiti djetetovo mentalno zdravlje.

Održavanje otvorenih škola i održavanje obiteljskih rutina tijekom pandemije može zaštititi mentalno zdravlje djece.

Također je važno podržati obitelji osiguravajući da imaju materijalne i psihološke resurse potrebne za pomoć svojoj djeci.

Također pročitajte: Najnovija studija: Stopa smrtnosti djece oboljelih od COVID-19 veća je od komorbidnih pacijenata

Kompletne konzultacije o COVID-19 na Klinika protiv COVID-19 s našim liječničkim partnerima. Hajde, klikni ovaj link za preuzimanje Good Doctor!