hunterpage.net

Psiholozi i psihijatri izgledaju slično jer oboje liječe nekoga s mentalnim poremećajem. Međutim, postoji temeljna razlika između psihologa i psihijatra, znate.

Te se razlike kreću od obrazovne podloge, metode pristupa u ophođenju s pacijentima, do prakse propisivanja lijekova.

Kako biste saznali koje su sličnosti, a koje razlike između psihologa i psihijatara, koji je onda prikladniji za rješavanje vašeg problema, samo pročitajte ovu recenziju!

Sličnosti između psihologa i psihijatra

I psiholozi i psihijatri su educirani i uče kako liječiti pacijente s psihičkim problemima.

I jedno i drugo može pomoći u rješavanju raznih problema dajući prijedloge za probleme u vašem svakodnevnom životu.

Razlika između psihologa i psihijatra

Nekoliko je važnih aspekata koji razlikuju rad psihologa i psihijatara. Svaki od ovih stručnjaka ima različitu obrazovnu pozadinu, obuku i ulogu u skrbi.

Neke od osnovnih razlika između psihologa i psihijatra uključuju:

1. Razlike u obrazovanju psihologa i psihijatara

Prvi aspekt koji izdvaja ove dvije profesije je njihova pozadina. Psihijatri studiraju na medicinskom fakultetu, dok su psiholozi na fakultetu psihologije.

Psihijatar

Psihijatri uključuju liječnike koji su završili medicinski fakultet kao i većina drugih liječnika opće prakse. Nakon završetka fakulteta moraju odraditi pripravnički staž i postati stalni liječnici na 3 do 4 godine tijekom kojih specijaliziraju psihijatriju.

Ambiciozni psihijatri uče o dijagnozi i liječenju bilo kojeg psihičkog stanja, kao što su bipolarni poremećaj i shizofrenija. Po završetku boravka mogu odlučiti nastaviti školovanje kroz subspecijalitet.

Neki psihijatri specijalizirani su za psihofarmakologiju, forenziku, gerijatriju, mladež, neuropsihijatriju i tako dalje. Slično kao i drugi liječnici, oni mogu pisati recepte.

psiholog

Psiholozi nisu liječnici kao psihijatri. Svoje obrazovanje obično započinju od preddiplomskog studija na Fakultetu psihologije i stječu zvanje doktora znanosti, odnosno doktora filozofije (Ph.D) ili Doktora psihologije (Psy.D).

Seorah je završila poslijediplomsko psihologijsko obrazovanje koje se temelji na istraživanju, gdje mora izraditi intenzivne istraživačke studije i rad ili disertaciju. Dok je Psy.D klinički stupanj koji se više usredotočuje na kliničke aspekte psihosocijalne terapije. Psiholog također može imati diplomu magistra znanosti (MS) i raditi pod nadzorom doktora znanosti i psihologije

2. Različite metode postupanja s psiholozima i psihijatrima

Psihijatri i psiholozi također imaju različite pristupe u pružanju terapije pacijentima. I psihijatri i psiholozi obično su educirani za obavljanje psihoterapije.

Psihoterapija je vrsta terapije u kojoj pacijenti govore o svojim problemima. Međutim, različito obrazovanje čini različite pristupe rješavanju problema mentalnog zdravlja pacijenata.

Psihijatar

Često liječe osobe s mentalnim zdravstvenim stanjima koja zahtijevaju lijekove, kao što su:

• Poremećaji anksioznosti
• Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD)
• Bipolarni poremećaj
• Velika depresija
• Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
• Shizofrenija

Psihijatri dijagnosticiraju ova i druga stanja mentalnog zdravlja koristeći:

• Psihološki test
• Ocjenjivanje licem u lice
• Laboratorijski testovi za isključivanje fizičkih uzroka psihičkih poremećaja

Nakon postavljanja dijagnoze, psihijatar može pacijenta uputiti psihoterapeutu na terapiju ili propisati lijekove. Neki od lijekova koje propisuju psihijatri uključuju:

• Antidepresivi
• Antipsihotici
• Lijekovi za stabilizaciju raspoloženja
• Stimulansi
• Sedativ

Nakon propisivanja lijekova, psihijatar će pratiti pacijenta zbog znakova poboljšanja i mogućih nuspojava. Na temelju tih informacija mogu promijeniti dozu ili vrstu lijeka.

psiholog

Psiholozi dijagnosticiraju stanje pacijenta pomoću intervjua, anketa i zapažanja. Obično liječe ljude terapijom razgovora.

Ovaj tretman se provodi tako da se sjedne s psihologom i razgovara o svim problemima s kojima se pacijent suočava.

Kognitivno bihevioralna terapija je vrsta terapije razgovorom koju psiholozi često koriste. To je pristup koji se usredotočuje na pomaganje ljudima u prevladavanju negativnih misli i obrazaca razmišljanja.

Terapija razgovorom može se provesti na nekoliko metoda, uključujući:

• Individualne konzultacije s psihologom
• Obiteljska terapija
• Grupna terapija

Pravi način da odaberete koju profesiju upoznati

Psihijatar bi mogao biti bolja opcija ako imate složenije probleme mentalnog zdravlja i trebate lijekove, kao što su:

• Teška depresija
• Bipolarni poremećaj
• Shizofrenija

Međutim, ako osjećate da prolazite kroz teško vrijeme i želite saznati više o tome kako razumjeti svoje misli i ponašanje, tada bi psiholog mogao biti najbolji izbor.

Kada se treba obratiti psihologu?

Postoji nekoliko znakova, simptoma ili stanja koji upućuju na to kada trebate otići psihologu na konzultaciju. Ovo su neki od njih:

1. Doživjeti gubitak

Smrt je neizbježan dio života, ali to ne olakšava suočavanje s njom. Svatko drugačije nosi gubitak voljene osobe, bilo da je to roditelj ili kućni ljubimac.

Ako se osjećate tako izgubljeno, psiholog vam može pomoći da pronađete pravi način da se nosite sa smrću nekoga tko vam je blizak.

Pročitajte i: 5 savjeta za prevladavanje duboke tuge zbog smrti supružnika

2. Stres i tjeskoba

Kada osjetite stres i tjeskobu, dobro je prvo otići psihologu na konzultacije. Stres i tjeskoba, ako se dopuste da postanu ozbiljni, mogu dovesti do društvene izolacije, depresije i mnogih drugih problema.

Psiholog može pomoći u upravljanju stresom i tjeskobom pronalaženjem izvora ili uzroka vašeg problema, kao i pravim načinom rješavanja.

3. Depresija

Depresija je također jedno od stanja u kojem morate ići psihologu na konzultacije. Ova vrsta poremećaja mentalnog zdravlja uobičajena je kada ljudi gube interes za stvari, doživljavaju umor i često imaju poteškoća s upravljanjem svojim emocijama.

Psiholog vam može pomoći da točno odredite izvor vaše depresije, koja je često prvi korak ka boljem osjećaju, uz pomoć u uklanjanju negativnih misaonih procesa.

Pročitajte također: 7 savjeta za prevladavanje usamljenosti i tuge kako ne bi završilo u depresiji

4. Fobija

Fobije također mogu biti stanje kada morate otići psihologu na konzultacije. Strah od visine i pauka česta je fobija, ali neki neobični i neutemeljeni strahovi mogu stvoriti velike probleme u životu. Na primjer, citofobija (strah od jela) može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

Iskusni psiholog može vam pomoći da počnete prevladavati svoje strahove kako biste mogli živjeti život bez fobija (straha od mnogih stvari).

5. Problemi u obitelji i odnosima

Odnosi, bilo obiteljski, osobni ili povezani s poslom, doživljavaju uspone i padove. Iako veze mogu biti neke od najboljih stvari u životu, one također mogu biti izvor stresa i problema.

Savjetovanje s psihologom, bilo pojedinačno ili u grupi, može pomoći u razotkrivanju složenosti koje postoje čak i u najjačim vezama.

Kada posjetiti psihijatra

Ako osjetite neke od simptoma ili stanja u nastavku, trebali biste otići psihijatru, a ne psihologu.

1. Nesposoban kontrolirati emocije

Svatko ima trenutke kada se osjeća tužno, ljutito ili razdražljivo, a to su prirodni osjećaji koje treba imati u životu.

Međutim, kada osoba ima pretjerane emocije za koje smatra da ne može kontrolirati ili upravljati, to je pokazatelj da bi psihijatar mogao pomoći. Naučiti učinkovito upravljati emocijama može spriječiti da situacija izmakne kontroli.

2. Promjene u obrascima spavanja

Kvaliteta sna može puno reći o mentalnom zdravlju osobe. Osobe s psihičkim problemima često imaju problema sa spavanjem. Mogu imati problema sa zaspati, mogu se probuditi prerano ili se buditi često tijekom noći.

Oni također imaju tendenciju da provode manje vremena u fazi dubokog sna, što otežava san koji obnavlja. Nažalost, nedostatak sna također otežava suočavanje sa simptomima mentalne bolesti, pa je to stalna negativna povratna sprega.

3. Upotreba droga

Ako se drogirate, bolje je otići psihijatru. Ljudi koji imaju problema s mentalnim zdravljem obično se obraćaju alkoholu ili drugim drogama kako bi im pomogli.

Bilo da se radi o opuštanju ili rješavanju stresa, crvena je zastavica ako ga osoba treba redovito i ako se ne osjeća sretno bez pomoći droga ili alkohola.

4. Promjene u uspjehu u školi ili na poslu

Jedan od znakova potrebe za posjetom psihijatru je ako tinejdžer iznenada ima poteškoća u učenju ili je često odsutan s nastave.

To se također odnosi na odrasle koji mogu početi propuštati rokove ili im je teško koncentrirati se na radne zadatke.

5. Izbjegavajte društvene aktivnosti

Znak da biste trebali posjetiti psihijatra je kada počnete izbjegavati društvene aktivnosti. Osoba koja pati od depresije ili pretjerane anksioznosti može izbjegavati društvene situacije.

To bi moglo biti zbog nemogućnosti kontroliranja emocija ili poteškoća u vezi s drugim ljudima.

6. Neobjašnjiva fizička bol

Mentalno i tjelesno zdravlje su isprepleteni, a jedan od znakova da psihijatar može pomoći je kada osoba doživi ponavljajuće tjelesne bolesti bez ikakvog razloga. Tipični simptomi uključuju bol u trbuhu, glavobolju i nejasnu bol.

7. Pretjerana tjeskoba, briga ili tuga

Psihijatar može pomoći ako se osoba osjeća jako tužno ili stalno zabrinuto. Također je vrlo važno potražiti pomoć kada netko ima suicidalne misli.

8. Česte noćne more ili napadi bijesa

Znakovi da dijete možda treba posjetiti psihijatra su kada ima noćne more ili ne može redovito kontrolirati svoje emocije.

Maloj je djeci vrlo teško govoriti o emocijama i često se ponašaju ponašajući se.

Posavjetujte se o svojim zdravstvenim problemima i svojoj obitelji putem usluge Good Doctor 24/7. Naši liječnički partneri spremni su pružiti rješenja. Hajde, preuzmite aplikaciju Good Doctor ovdje!